SPF krema za lice – vodič za pravilnu zaštitu od Sunca

Šta je SPF krema za lice?

SPF kreme štite našu kožu od veoma štetnog i opasnog UV zračenja. One uglavnom imaju laganiju teksturu, i manje su masne u odnosu na SPF kreme za telo, kako bi ih koža brže i lakše upila. Njihova glavna funkcija je da nam omoguće da duže budemo na Suncu, a da ne izgorimo.

SPF kreme mogu imati različite brojeve zaštitnog faktora, ali nijedan ne može 100% da nas zaštiti od Sunčevog zračenja. One u svom sastavu sadrže supstance i hemikalije koje apsorbuju ili reflektuju UV zrake, sprečavajući ih da prodiru u kožu.

UV zraci i njihov uticaj na kožu

Unutar UV spektra postoje dve vrste zraka koji mogu da oštete DNK, uzrokuju mutaciju i potencijalno dovedu do raka kože.

Ovi zraci prodiru u različite slojeve kože:

UVB zraci – imaju kraću talasnu dužinu, deluju na spoljašnji sloj kože (epidermis) i izazivaju preplanulost i opekotine. Broj zaštitnog faktora na kremama se zapravo odnosi na zaštitu od UVB zraka.

UVA zraci – imaju veću talasnu dužinu, prodiru u unutrašnji sloj kože (dermis) i utiču na starenje kože.

Nekada su SPF kreme štitile samo od UVB zraka. Međutim, kada se ustanovilo koliko su UVA zraci štetni, proizvođači su u kreme dodali sastojke koji nas štite i od njih. Zato je neophodno da pri kupovini obratimo pažnju da li na ambalaži piše širok spektar zaštite, jer se to odnosi na zaštitu od obe vrste UV zraka.

Šta nam pokazuje broj faktora zaštite?

SPF je zapravo merna jedinica koja pokazuje koliko puta duže možemo ostati na Suncu, a da ne izgorimo, u odnosu na situaciju kada ne koristimo kremu. Faktori ovih krema se izražavaju kroz brojeve – 10, 15, 30 ili 50. Kako se broj zaštitnog faktora povećava, povećava se i potencijalna zaštita od opekotina od Sunca.

Znači, sa SPF kremom koja ima faktor 30 bi nam trebalo 30 puta duže da izgorimo, nego da je nismo naneli.

Međutim, ono što se često zaboravlja, jeste da SPF kreme nisu povezane samo sa dužinom vremena izlaganja Suncu. Najbitniji je intenzitet, odnosno količina sunčeve energije koju primamo u nekom trenutku. Na primer, nije ista količina sunčeve energije koju dobijamo sunčanjem u 8 ujutru i u 12 časova u podne.

UV zračenje je mnogo intenzivnije u podne, nego u ranim jutarnjim časovima. To znači da ćemo dobiti značajno veću količinu zračenja tokom desetominutnog sunčanja u podne, nego što bi dobili u 8 ujutru za isto vreme.

Zato nam ovaj faktor daje samo relativnu vrednost zaštite. On će pokazati koliko dugo može da nas zaštiti od Sunca, ukoliko ne uzmemo u obzir i ostale faktore koji utiču na kožu tokom sunčanja. Ti faktori su: intenzitet Sunca, tip i osetljivost kože, geografska lokacija, količina nanete kreme i ponavljanje nanošenja (koje je neophodno).

Upravo iz ovih razloga, ne možemo ujutru samo da nanesemo kremu i da očekujemo da smo zaštićeni ceo dan.

Koliko određeni broj faktora štiti od UV zraka?

Evo koju zaštitu od UV zraka pružaju kreme sa različitim faktorima:

SPF 10 blokira 90% UV zraka

SPF 15 blokira 93% UV zraka

SPF 30 blokira 97% UV zraka

SPF 50 blokira 98% UV zraka

SPF 50+ blokira 99% UV zraka

Zapravo mala je razlika u zaštiti između SPF krema 30 i 50.

Da li nam je stvarno potreban faktor 50 i 50+?

S obzirom na to da SPF 50 nudi neznatno bolju zaštitu od SPF 30, postavlja se pitanje da li je tačno da su nam faktori 50 i 50+ toliko neophodni u zaštiti.

Mnogo je važnije da odaberemo kvalitetnu kremu, da znamo kako pravilno da je nanesemo i da zaista izbegavamo Sunce kad je najintenzijvije. Ukoliko se držimo ova tri pravila, sasvim je svejedno da li će naša koža biti zaštićena od 97% (30 faktor) ili 98% (50 faktor) UV zraka.

Dakle, preporuka je da koristite kremu koja ima oznaku širok spektar zaštite, da ponavljate nanošenje u većim količinama (uvek je nosite sa sobom), i da izbegavate jako Sunce!

Takođe, ukoliko se pripremate za more, pogledajte na ambalaži da li je krema vodootporna.

Kako da nanesem SPF kremu pravilno?

SPF kremu za lice bi trebalo svakodnevno da nanosimo tokom proleća i leti.

Tokom letnjih i sunčanih dana intenzitet zračenja je izuzetno visok. Ukoliko ste ceo dan izloženi Suncu, potrebno je da nanosite kremu na svaka dva sata. Ovo se posebno odnosi na odlazak na plažu.

Kremu nanesite u debljem sloju, i to bar 10 minuta pre nego što izađete. Obratite pažnju i na one delove lica koji se često propuste, kao što su uši, zadnji deo vrata i nos.

Tokom zime, UV zraci su manjeg intenziteta, ali i dalje mogu da uzrokuju oštećenja na koži. UVB i UVA zraci prodiru i kroz oblake, iako ih oni delimično odbijaju.

Što se tiče zimskog perioda godine, SPF krema može biti veoma korisna, ukoliko ste često napolju. Međutim, najčešće nije potrebna krema sa visokim faktorom zaštite.

Koliko dugo traje dejstvo zaštite?

Zaštita SPF krema se gubi nakon nekoliko sati. Veliki broj faktora ne znači da možemo dugo da ostanemo na Suncu, bez ponavljanja nanošenja.

Kao što je već spomenuto u tekstu, po pravilu i savetu stručnjaka SPF kreme bi trebalo da se nanose na svaka dva sata.

Takođe, velika je zabluda da ljudi sa tamnijom kožom ne mogu da dobiju opekotine od Sunca, i da mogu ređe da koriste SPF kreme, u odnosu na ljude sa svetlim tenom. Tamna koža ima više melanina, i zbog toga je tamnija, ali ima isti faktor rizika da bude oštećena od UV zraka.

Izvor: https://www.fda.gov/about-fda/center-drug-evaluation-and-research-cder/sun-protection-factor-spf

https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content.aspx?contenttypeid=85&contentid=P01351